hoteli-future

Prvi hotel u Beogradu podignut je 1843. godine. Počeo je da ga zida o svom trošku knez Mihailo Obrenović u jesen 1841. na uglu sadašnjih ulica Kralja Petra i Gračaničke, na mestu gde se nekada nalazio Cincar han. Nazvan je “Kod jelena” po bronzanoj glavi jelena koja je visila iznad ulaza, a deceniju kasnije njegov naziv promenjen je u „Staro zdanje“.

Upravo te godine (1841) Beograd je postao prestonica Kneževine Srbije (s izuzetkom Zemuna koji je bio deo Austro – Ugarske). U to doba još je bio varošica sa otprilike pedesetak hiljada stanovnika, ali tada kreće u ekspanziju i ubrzo postaje jedan od najprometnijih gradova na Balkanu. Samim tim, pojavljuje se potreba za sve većim brojem hotela.

hotel-staroydanjeHotel “Staro zdanje”

Drugi hotel “Kruna” sazidan je 1846. kao dvor kneza Aleksandra Karađorđevića, a hotel postaje 1856. Nalazio se na uglu Uzun Mirkove i današnjeg Studentskog trga.
Desetak godina kasnije, sagrađen je hotel “Srpska kruna”, za koji se priča da je tako nazvan u inat Turcima koji su zbog naziva hotela uložili protest srpskim vlastima, ali na to srpska vlada nije odgovorila. Hotel se nalazio na početku Knez Mihailove ulice, preko puta Kalemegdana, na mestu gde se danas nalazi Biblioteka grada Beograda.

 

Na teritoriji Beograda u 19. veku podignuto je ukupno 24 hotelska zdanja, i to u početku su “nicali” u blizini Glavne čaršije, a kako se grad širio prema Terazijama, tako su i graditelji ovih objekata menjali lokacije.
Hotel “Kasina” na Terazijama otvoren je, primera radi, 1858. i bio je mesto esnafskih sastanaka, izbornih konferencija, zasedanja Srpske narodne skupštine a u velikoj sali Kasine 1918. proklamovano je ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca.
Hotel “Grčka kraljica” sazidan je 1867. u Knez Mihailovoj pod nazivom “Despotov han”, a 1873. na uglu današnjih ulica Kralja Milana i Kneza Miloša podignut je hotel “London”. Stalni gosti Hotela bili su poslanici koji su tu odsedali za vreme zasedanja Skupštine. Po Hotelu je i ceo kraj dobio naziv “kod Londona”.

hotel-parishotel-balkan

 

 

 

 

 

 

 

Hoteli “Paris” i “Balkan” (fotografije Muzeja grada Beograda i grupe Distrikt6)

Hoteli podignuti u 19. veku su mahom bili nosioci modernizacije i evropeizacije Beograda, koji je do tada bio orijentalna turska varoš. Ovi objekti su najčešće diktirali savremene evropske tokove, pa su tako hoteli bili među prvim objektima podignutim u stilu romantizma, zatim akademizma i eklekticizma. Hotelska zdanja su takođe služila za smeštaj raznih institucija.

hotel-zenevahotel-petrograd

 

 

 

 

 

 

 

Hoteli “Ženeva” i “Petrograd” (Muzej grada Beograda i Distrikt6)

Vrlo zanimljiva izložba „Hoteli u Beogradu (1843-2013)“ otvorena je u Kući legata (Knez Mihailova 46) povodom obeležavanja 170 godina od izgradnje prvog hotela. Cilj izložbe koju je pripremilo Udruženje istoričara arhitekture i arhitekata „Distrikt 6“ je da se afirmiše arhitektura beogradkih hotelskih zdanja kod stručne, ali i šire domaće i inostrane javnosti.

hotel-izlozbahotel-izlozba1

 

 

 

 

 

 

 

Izložba “Hoteli u Beogradu (1843-2013)” u Kući legata traje do 10. 0ktobra

Izložba kroz četiri celine prikazuje nastanak i razvoj hotelskih objekata u Beogradu. Prva celina posvećena je hotelima koji su srušeni i danas više ne postoje, pa je zato ova celina i najinteresantnija, jer omogućava publici da se susretne sa Beogradom koji više ne postoji i skreće pažnju na izgubljeno arhitektonsko nasleđe. Na prvu celinu se nadovezuje druga, u kojoj su prikazani hoteli koji su tokom vremena izgubili svoju namenu ili više nisu u funkciji.
Treća celina prikazuje hotele prve polovine 20. veka, koji su u tom periodu bili centri kulturnih zbivanja i okupljanja intelektualne elite Beograda. Poslednja celina prati razvoj hotelske arhitekture od 1946. godine do danas, što znači da hronološki pregled obuhvata i prve decenije 21. veka.
Na izložbi su prikazane fotografije hotela iz perioda izgradnje, stare razglednice, kao i fotografije sadašnjeg izgleda, uz projekte osnova hotelskih zdanja. Većina fotografija i razglednica potiču iz autorizovanih privatnih zbirki kolekcionara i fototeka ustanova i institucija kulture. Ulaz je slobodan, a izložba traje do 10. oktobra.

Olivera Radaković

 

, , , , , ,

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *