voce-future

Šta je zajedničko rečima: pamuklija, ovčiji nos, đulica, devojačka crvenka i senabija? Čak i oni koji bi se dobro pripremili za kviz teško da bi iz prve pogodili – sve su to vrste jabuka. Onda: medunak, sijerak, bazva, jeribasma… To su kruške! Turgulja, panađurka, bardaklija, goveđača, pandara…E, to su razne vrste šljiva. Morate priznati da neke od ovih naziva čujete prvi put. A, sve je to voće koje se stotinama godina unazad uzgajalo u našoj zemlji.

Mnoge autohtone sorte izumiru ili su potpuno nestale, a Aleksandra Savić, viši kustos Prirodnjačkog muzeja, nastojeći da ih sačuva od zaborava, priredila je publikaciju “Staro i nestalo voće Srbije”, kao i istoimenu izložbu koja se (do 5. oktobra) može videti u Galeriji nauke i tehnike SANU. Godinama je po celoj Srbiji prikupljala material, a sada su na izložbi predstavljene 64 stare sorte voća od kojih je 15 potpuno nestalo.

voce-veb1voce-veb2

 

 

 

 
                      Na izložbi su predstavljene 64 stare sorte voća od kojih je 15 potpuno nestalo

Autohtone sorte voća su nepoznatog porekla. Pretpostavlja se da su donete u nekoj od brojnih migracija stanovništva tokom istorije. Mnoge sorte su se adaptirale na naše uslove i stekle nove osobine u odnosu na svoje ishodne sorte, a neke su ostale i nepromenjene. Smatra se da su mnoge sorte voća i nastale na našim prostorima (kao šljiva Crvena ranka, šljiva Dragačevka i druge).

voce-veb5voce-veb4

 

 

 

 
Izumrle sorte: Dobra kruškovača pravila se od tepavca (vrsta kruške nalik jabuci), a od bazve se pravila vodnjika

Pored toga što izložba predstavlja voće koje je staro 700 ili 800 godina ona govori i o tradiciji, srpskom selu, seljacima. Posetioci mogu da vide i nauče mnogo toga ne samo o vrstama voća i načinu kako je ono gajeno i korišćeno, već i o tome kako su naši preci živeli, kako je izgledala ruralna sredina uopšte, kakvi su bili običaji…

voce-veb7voce-berac

 

 

 

 
  Izložen je i alat koji se koristio za orezivanje i branje jabuka

Primera radi, u pojedinim krajevima Srbije, na Božić se, umesto hrastovog drveta seče šljiva, negde se božićni kolač kiti grančicom šljive, a kada se gradi kuća, bira se mesto gde šljiva najbolje rađa.
Koliki je značaj pridavan jabuci najbolje govori običaj da se u žito za setvu stavljala dobra, zdrava jabuka kako bi bio dobar rod. Takođe, jabukom su se pozivali gosti na krsnu slavu, prosila se mlada, darivala porodilja da joj dete bude zdravo, koristila se u narodnoj medicini, a i u ljubavnoj magiji. U pogrebnim običajima jabuka je do danas ostala važan deo mnogih rituala, pa se za zadušnice, na primer, obavezno uz ostalu hranu na groblje nosi jabuka. Kod svih slovenskih naroda jabuka je simbol zdravlja, zajedništva, napretka, plodnosti, sreće i dobrih želja.

voce-veb3voce-veb9

 

 

 

 
Knjiga „Baščovan” iz 1864. godine, autora Pavla Bibiča i stare fotografije

Na izložbi se mogu naći i vrlo interesantni podaci o poreklu određenog voća i podnebljima gde se gajilo. Tako, na primer, vidimo da prvi podaci o gajenju kajsije kod nas datiraju iz 17. veka, da su šljive gajene u ranom srednjem veku, a da je orah nekada prekrivao čitave šume, koje su tokom ratova posečene.

voce-veb8Prvi zakon kojim je regulisano gajenje voća na području Srpskog carstva bio je Dušanov zakonik iz 1349. godine.
Jedan od prvih pisanih tragova o kalemljenju nalazi se u knjizi „Baščovan” iz 1864. godine, autora Pavla Bibiča, što se takođe može videti na izložbi, kao i stare fotografije na kojima je prikazano kako se nekada prerađivalo voće ili kako se pekla rakija.
Tu su i izuzetni crteži Bore Milićevića, likovnog tehničara i preparatora koji je imao zadatak da na osnovu opisa iz knjiga i Aleksandrinih sugestija naslika plodove za koje ne postoje nikakvi vizuelni tragovi. Imao je umetničku slobodu, ali tek toliku da crta na osnovu istorijske građe i predanja.
Postavku koja ima za cilj da se predstavi bogatstvo i raznovrsnost velikog broja sorti autohtonog voća sa ovih prostora organizovali su Prirodnjački muzej Beograda u saradnji sa Galerijom nauke i tehnike SANU, a u realizaciji su učestvovali i Etnografski muzej Beograda, Narodni muzej Kragujevac, Muzej Vojvodine i Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Plan je da posle Beograda, izložba gostuje i širom Srbije.

 

, , , , , ,
One thought on “Voće koje nikad nećete probati”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *